Details

Autor(en) / Beteiligte

• Matković, Teo

Titel

Informiranost, prepreke i iskustvo sudjelovanja u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj: sociodemografske nejednakost

Ist Teil von

• Sociologija i prostor, 2023-01, Vol.61 (3), p.489

Ort / Verlag

Zagreb: Sveuciliste u Zagrebu, Institut za Drustvena Istrazivanja

Erscheinungsjahr

2023

Quelle

Sociological Abstracts

Beschreibungen/Notizen

• Rad doprinosi razumijevanju nejednakosti u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj primjenom konceptualnog okvira lanca odgovora. Korištenjem podataka europske Ankete o obrazovanju odraslih iz 2016. godine u radu se istražuju nejednakosti u svim fazama procesa (dispoziciji, traženju i pristupu informacijama, percipiranim preprekama te iskustvu) s obzirom na socio-demografske čimbenike utvrðeno povezane s razlikama u pristupu (dob, spol, roditeljski status, mjesto stanovanja, obrazovanje, dohodak i radni status). Socio-demografske odrednice pokazale su se povezanima s nejednakostima u pristupu cjeloživotnom učenju kroz sve karike lanca odgovora, ali se snaga i obrasci te povezanosti razlikuju. Nejednakosti u dobivanju informacija o usavršavanju i njihovu aktivnom traženju bitno su veće od nejednakosti u deklariranoj potrebi za usavršavanjem, posebno kad je u pitanju razina obrazovanja i status u zaposlenosti, pri čemu se nejednakosti u informiranosti ne mogu razumjeti kroz nejednakosti u traženju. Nejednakostima doprinosi doseg informacija koji postižu poslodavci i obrazovne institucije, kao i ograničeno protudjelovanje informacija HZZ-a. Raščlanjivanje prepreka daje očekivane rezultate: troškovi su ponajviše izazov onima nižih primanja i starijima, udaljenost osobama iz rjeðe naseljenih područja, obiteljske obveze ženama, posebno onima s djecom, a zdravlje i dob starijima. Preklapanje rasporeda s poslovnim obvezama priječi zaposlene i one koji su već pohaðali obrazovanije. Niža razina obrazovanja izdvaja se kao rizična kod obiteljskih obveza i dispozicijskih prepreka. Pohaðana usavršavanja u pravilu se percipiraju korisnima, uz izostanak značajnije segmentacije u kvaliteti iskustava i nešto povoljnije ishode za sudionike na sredini obrazovne ljestvice. Nalaze valja promatrati u konteksti strukture prilika hrvatskog režima obrazovanja odraslih koje omeðuju djelovanja pojedinaca. Rezultati ukazuju na poželjne smjerove unaprjeðenja u vidu pojačanog ciljanog informiranja o prilikama, ali i bitnih investicija u konkretnije mogućnosti obrazovanja i prevladavanja prepreka.