Sie befinden Sich nicht im Netzwerk der Universität Paderborn. Der Zugriff auf elektronische Ressourcen ist gegebenenfalls nur via VPN oder Shibboleth (DFN-AAI) möglich. mehr Informationen...
DNEVNA IZLOŽENOST VIBRACIJAMA U ŠUMARSTVU: RAZLIKA IZMEÐU RUCNE I RUCNO-STROJNE METODE CIŠCENJA
Ist Teil von
Sigurnost, 2020-10, Vol.62 (3), p.265-274
Ort / Verlag
Zagreb: Institute of Safety and Research Development (Zavod Za Instrazivanje i Razvoj Sigurnosti)
Erscheinungsjahr
2020
Link zum Volltext
Quelle
EZB Electronic Journals Library
Beschreibungen/Notizen
Problem izloženosti štetnim vibracijama u šumarstvu javlja se s primjenom prvih motornih pila u sječi i izradi, iako je rad s motornim pilama bio višestruko brži, produktivniji te fizički manje zahtjevan od ručnog obaranja, motorne pile emitirale su velike količine vibracija i s vremenom je došlo do negativnog utjecaja na zdravije šumskih radnika. Bolest bijelih prstiju (Raynaudov sindrom) postala je stvaran problem s velikim potencijalom za smanjenje radne sposobnosti radnika. Uz primjenu motornih pila, u šumarstvu se za neke radove i dalje upotrebljavaju ručni alati. Glavna tema ovog rada je usporedba dnevne izloženosti vibracijama u uzgojnim radovima čišćenja pri radu s motornom pilom i kosirom. EU Direktiva 2002/44/eC nedvosmisleno propisuje granične vrijednosti za dnevnu izloženost vibracijama, A(8) koje služe kao mjera protiv pretjeranog izlaganja vibracijama. U ovome radu procijenjene su A(8) vrijednosti za rad s motornom pilom i rad s kosirom u čišćenju. Vremenski udjeli pojedinih radnih zahvata u radu čišćenja dobiveni su korištenjem metoda studije rada i vremena na videosnimkama efektivnog rada. Rezultat vremenske analize rada je da radnik pri radu s motornom pilom 46,7 % vremena provede u radu rezanja, dok se ostatak vremena odnosi na različite načine nošenja upaljene motorne pile. U radu s kosirom radnik prosječno napravi 27 sjekova u minuti. Razine vibracija su snimljene vibrometrom Brüel & Kjaer 4447 i izračunate prema uputama ISO 5349 norme. Dobivene su A(8) vrijednosti od 4,9 m/s2 na desnoj ruci i 3,4 m/s2 na lijevoj ruci pri radu s motornom pilom te !3,7 m/s2 na desnoj ruci pri radu s kosirom. Rezultati upućuju na ozbiljnu zabludu pri organiziranju rada i korištenju ljudskih resursa. Uvriježeno mišljenje da je rad s kosirom, na koji se radnici s narušenim zdravijem većinom alociraju, "lakši" od rada s motornom pilom, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica za zdravije radnika. Rezultati ovoga istraživanja indiciraju na smjer kojim se šumarska struka treba voditi pri organiziranju uzgojnih radova čišćenja koji će biti u skladu s važećim propisima zaštite zdravlja radnika.