Details

Autor(en) / Beteiligte

• Duraković, Lada
• Vidulin, Sabina

Titel

Music-publicist Discourse in Croatia from the Students’ Perspective: Usefulness and Credibility of Music-analytical Texts

Ist Teil von

• International review of the aesthetics and sociology of music, 2017-12, Vol.48 (2), p.281-302

Ort / Verlag

Croatian Musicological Society

Erscheinungsjahr

2017

Link zum Volltext

Quelle

Alma/SFX Local Collection

Beschreibungen/Notizen

• The purpose of this paper is to investigate, analyse and describe the role journalistic texts occupy in the formation of attitudes about music among the student population in Croatia. The space of contemporary Croatian media is full of numerous problems, such as the degradation of information, commercialized content, censorship and self-censorship. A questionnaire entitled The influence of Music Publicist Writing on Understanding and Perceiving Music was prepared by the authors, where questions were primarily related to journalist issues: music criticism, columns, retrospectives and reviews of musical events, recordings and scores. The study included students from the third and fourth year of the Juraj Dobrila University of Pula (Croatia). Napisi u pisanim medijima i elektroničkim medijima utječu na sliku naših glazbenih preferencija, posebno kod onog konzumenta koji je manje glazbeno obrazovan i teže može verbalizirati razloge zbog kojih preferira neku vrstu glazbe. Hrvatski je medijski prostor danas opterećen brojnim problemima koji su rezultirali srozavanjem kvalitete informiranja, padom ugleda profesije, preplavljenošću tržišta komercijaliziranim medijskim sadržajima, senzacionalizmom i žutilom. Svrha ovog članka jest istražiti, analizirati i opisati utjecaj novinskih tekstova na oblikovanje stavova o glazbi među studentskom populacijom u Hrvatskoj. S ciljem utvrđivanja svrhe glazbeno-publicističkih tekstova, njihove vjerodostojnosti te propitivanja načina na koji medijski diskurs utječe na pojedinca, autorice su pripremile upitnik pod naslovom Utjecaj glazbene publicistike na razumijevanje i percepciju glazbe. Pitanja u upitniku prvenstveno su se odnosila na novinarske analitičke i publicističke vrste: glazbene kritike, kolumne, osvrte i recenzije glazbenih događanja, nosača zvuka i sl. U istraživanju su sudjelovali studenti treće i četvrte godine Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Rezultati istraživanja pokazali su da studenti smatraju kako je svrha napisa o glazbi, prije svega, davanje smjernica za posjećivanje određenih koncerata, kupovinu nosača zvuka te slušanje određene glazbe. Također, uvidjeli su povezanost svrhe napisa o glazbi i marketinške promocije izvođača, skladatelja, tekstopisca i/ili glazbenog djela. Prema rezultatima istraživanja razvidno je da medijski diskurs ne mijenja mišljenje o glazbenim pojavnostima u čak više od 70% ispitanika. Studenti koji su sudjelovali u istraživanju, svojim su odgovorima pokazali priličnu dozu kritičnosti prema glazbenim publicistima i njihovom radu. Preko 50 % ispitanika smatra da kritički diskurs o glazbi ne može biti objektivan, što se povezuje uz samoga autora napisa, njegov ukus, stav, vrijednosti, mišljenje, dok gotovo 45% studenata uglavnom smatra da je diskurs ovisan o ideološkoj i svjetonazorskoj umjerenosti autora napisa.