Details

Autor(en) / Beteiligte

• Zadar, Katica Lackovic-Grgin

Titel

ŽALJENJA: FENOMENOLOGIJA, KONCEPTUALIZACIJE I ISTRAŽIVANJA

Ist Teil von

• Društvena istraživanja, 2012-10, Vol.21 (3), p.651-670

Ort / Verlag

Institut Drustvenih Znanosti Ivo Pilar

Erscheinungsjahr

2012

Link zum Volltext

Quelle

Free E-Journal (出版社公開部分のみ）

Beschreibungen/Notizen

• Zaljenje je neugodno kognitivno i emocionalno stanje koje nastaje kao posljedica pogresaka u akciji ili zbog nepoduzimanja akcije na putu prema ostvarenju cilja. Filozofske, ekonomske i psihologijske teorije govore o prirodi i uzrocima zaljenja, za koje je utvrdeno da je jedna od najcescih negativnih emocija i da predstavlja univerzalno ljudsko iskustvo. Uspjesno suocavanje sa zaljenjem poboljsava kognitivne procese, a neuspjesno suocavanje lose utjece na motivaciju cilju usmjerenih aktivnosti i dovodi do zivotnoga zaljenja te ostecuje fizicko i mentalno zdravlje. Na osnovi uzroka i konteksta u kojem se dozivljava, zaljenje je moguce (i potrebno) razlikovati od srodnih konstrukata, kao sto su osjecaj krivnje, razocaranje i kajanje. U tome vaznu ulogu ima kolicina u akciju ulozenoga napora i osjecaj odgovornosti za neuspjeh akcije. Deskriptivne studije pokazuju da se najveca zaljenja javljaju zbog obrazovanja, karijere, ljubavnih odnosa, roditeljstva i samopoimanja, posebice ako su u nekim od tih podrucja ispitanici vidjeli dobre prilike koje nisu iskoristili. Razina zaljenja ovisi o vaznosti zivotnih podrucja, ali i o socijalnim i temporalnim usporedbama. Kad u starijih osoba pregled zivota rezultira zaljenjem, njegov ce intenzitet biti manji ako se usporeduju sa slicnima sebi (lateralno) ili s losijima od sebe (silazno). Pri samoregulaciji zaljenja uloga internalne kontrole razlikuje se s obzirom na dob. Iznose se i ideje za moguca daljnja istrazivanja zaljenja. Kljucne rijeci: pregled zivota, zaljenje, suocavanje, odgovornost, napor, razocaranje, socijalno usporedivanje, samoregulacija