Details

Autor(en) / Beteiligte

• Šaravanja, Lidija

Titel

Argumentna struktura psiholoških glagola u hrvatskom jeziku

Ist Teil von

• Suvremena lingvistika, 2011-12, Vol.37 (72), p.241

Ort / Verlag

Hrvatsko filološko društvo

Erscheinungsjahr

2011

Link zum Volltext

Quelle

EZB Free E-Journals

Beschreibungen/Notizen

• Polazeći od postavki generativne gramatike i služeći se odgovarajućom metodologijom, ovaj rad proučava ponašanje psiholoških predikata u hrvatskom jeziku te povezivanje sintaktičkih i semantičkih osobina argumenata unutar njihove argumentne strukture. U kontekstu postojećih istraživanja u engleskom jeziku (Grimshaw, 1990, Radford, 1998) promatraju se sintaktičke, morfosintaktičke i semantičke osobine proučavanih predikata. Psihološki se predikati na temelju načina povezivanja sintaktičkih i semantičkih osobina svojih argumenata dijele u dvije skupine koje u literaturi na engleskom jeziku imaju nekoliko različitih naziva, a u ovom se radu nazivaju psihološkim glagolima doživljavanja (PGD) i psihološkim glagolima uzrokovanja (PGU). Između ostaloga, te se dvije skupine razlikuju prema načinu na koji su njihovi argumenti usklađeni u svojoj sintaktičkoj i semantičkoj istaknutosti, a postojanje vanjskoga argumenta (engl. external argument), osim prema mjestu u međuprojekcijskom stupnju V’, određuje se i prema preklapanju sintaktičke kategorije subjekta i semantički najistaknutijeg argumenta koji predikat veže (Grimshaw, 1990). U drugom se dijelu rada nastoje odrediti kategorijalna obilježja svih pojavnih mogućnosti unutarnjih (engl. internal arguments) i vanjskih argumenata obiju skupina psiholoških predikata te morfosintaktičke osobitosti prelaska glagola iz jedne skupine u drugu (PGU u PGD i PGD u PGU). Promatrajući procese nominalizacije i vezanja anafore, primjećujemo potrebu za dodatnim kriterijima prilikom određenja vanjskoga argumenta, odnosno subjekta, jer neki zaključci temeljeni na primjerima iz engleskog jezika ne odgovaraju svim pojavama u hrvatskome jeziku. To se uglavnom odnosi na proširenje razina analize dodavanjem pragmatičkoga kriterija. U radu se definiraju određene zakonitosti u zbivanjima unutar argumentne strukture psiholoških glagola, a neka se pitanja ostavljaju otvorenima za daljnja istraživanja.