Details

Autor(en) / Beteiligte

• Järvekülg, Anu

Titel

Utjecaj uvjeta za vježbanje na pozitivne učinke aerobike

Ist Teil von

• Kineziologija, 2005-07, Vol.37 (1), p.84

Ort / Verlag

Kineziološki fakultet

Erscheinungsjahr

2005

Link zum Volltext

Quelle

EZB Free E-Journals

Beschreibungen/Notizen

• Uvod Dokazano je da neprikladni uvjeti rada (vježbanja) mogu poništiti pozitivan učinak vježbanja aerobike na raspoloženje. Cilj je ovoga istraživanja bio testirati ovisnost aerobikom uzrokovanog poboljšanja funkcionalnih sposobnosti o uvjetima u kojima se vježba. Metode Istraživanje je provedeno na tri skupine vježbačica aerobika (ukupno 42 žene u dobi od 19 do 27 godina). Ispitanice su prema specijalnom upitniku ocijenile uvjete vježbanja. Tijekom slučajno odabranih satova aerobike testirano je raspoloženje (STAI i PANAS) i praćena je frekvencija srca. Napredak u stupnju funkcionalnih sposobnosti tijekom 12-tjednog perioda vježbanja procijenjen je pretklonom na klupi, brojem čučnjeva u 30 sekundi, brojem podizanja trupa iz ležanja na leđima u 30 sekundi, skokom udalj iz mjesta, bacanjem medicinke i harvardskim step-testom. Rezultati Analiza ispunjenih upitnika pokazala je da su ispitanice situaciju tijekom i nakon sata ocijenile kako je bilo i očekivano. Vježbačice iz skupina 1 i 2 pozitivno su ocijenile dvoranu, njeno osvjetljenje i čistoću, kao i sanitarne uvjete svlačionica i kupaonica. Prosječne ocjene na skali od tri stupnja kretale su se između 2.44 i 2.89 (tablica 1). Nešto niže ocjene dale su vježbačice dvoranskoj ventilaciji, veličini i opremljenosti svlačionica (prosječna ocjena između 1.67 i 2.11). U skupini 3 većina ocjena bila je značajno niža (tablica 1). Na satovima vježbanja svih grupa, instruktor i ostali polaznici grupe dobili su većinom pozitivne ocjene (tablica 2). Objašnjenje vježbe i uzvratna potvrda grupe ocijenjeni su gotovo maksimalnim ocjenama. U tim evaluacijama nisu pronađene razlike među skupinama, osim u evaluaciji težine vježbi. Za razliku od skupina 1 i 3, skupina 2 ocijenila je da su vježbe manje teške. Prosječna frekvencija srca tijekom glavnog dijela slučajno odabranog sata vježbanja u skupini 1 bila je 157±12 otk/min (aritmetička sredina + SD), u skupini 2 iznosila je 159±10, a u skupini 3 160±12 otk/min. Porast frekvencije srca tijekom zagrijavanja, kao i pad frekvencije srca tijekom završnog dijela sata bili su najizraženiji u skupini 1 (tablica 3). Rasprava i zaključak Kod skupina 1 i 2, koje su vježbale u dobrim uvjetima, t-test za zavisne uzorke pokazao je značajnu redukciju anksioznog stanja i anksioznosti (slika 1). U skupini 3, koja je vježbala u neprikladnim, lošim uvjetima nisu nađene značajne razlike. U skupini 1 i 2 značajno je porasla razina pozitivnih osjećaja i snizila se razina negativnih osjećaja (slika 2), do čega nije došlo u skupini 3. U toj skupini inicijalna razina anksioznosti te razine pozitivnih i negativnih osjećaja bile su više no u ostalim skupinama. Prema pravilu inicijalne razine, to bi trebalo potaknuti smanjenje anksioznosti i pad razine negativnih osjećaja te inhibirati porast razine pozitivnih osjećaja. Među skupinama nisu pronađene značajne razlike u inicijalnoj razini funkcionalnih sposobnosti, osim viših vrijednosti harvardskog indeksa u skupini 2 (tablica 4). Sve skupine pokazale su značajan napredak u pretklonu na klupi. Nijedna skupina nije pokazala poboljšanje indeksa harvardskog step-testa ni skoka udalj iz mjesta. Poboljšanje u bacanju medicinke zabilježeno je u skupinama 1 i 3, ali ne i u skupini 2. Broj čučnjeva u 30 sekundi povećao se u skupinama 1 i 2, a broj podizanja trupa iz ležećeg položaja samo u skupini 3. Zaključno, ovo istraživanje kontroliranog dizajna pokazalo je da negativni učinci na raspoloženje, izazvani neprikladnim uvjetima za vježbanje, nisu izmijenili utjecaj programa aerobike na poboljšanje razine funkcionalnih i motoričkih sposobnosti, odnosno fitnesa.