Details

Autor(en) / Beteiligte

• Lovec, Vesna
• Premrov, Miroslav
• Leskovar, Vesna Zegarac

Titel

THERMAL COMFORT AND INDOOR AIR QUALITY AFTER A PARTIALLY ENERGY-EFFICIENT RENOVATION OF A PREFABRICATED CONCRETE KINDERGARTEN CONSTRUCTED IN 1980'S IN SLOVENIA/TOPLINSKA UDOBNOST I UNUTARNJA KVALITETA ZRAKA NAKON DJELOMICNE ENERGETSKE OBNOVE PREFABRICIRANOG BETONSKOG DJECJEG VRTICA IZGRA[ETH]ENOG 1980-IH U SLOVENIJI

Ist Teil von

• Prostor (Zagreb, Croatia), 2020-12, Vol.28 (2), p.346

Ort / Verlag

Sveuciliste U Zagrebu

Erscheinungsjahr

2020

Link zum Volltext

Quelle

EZB Free E-Journals

Beschreibungen/Notizen

• U posljednjem desetljecu vecina europskih zemalja suocava se s potrebom hitne obnove postojecih zgrada za predskolski odgoj i obrazovanje izgradenih u drugoj polovici 20. stoljeca. U drzavama koje su nekad bile dijelom bivse Jugoslavije prosjecna je starost zgrada za predskolski odgoj 45 godina i vise, sto je u skladu s europskim prosjekom. Te su zgrade vazan dio gradevinskog fonda koji zahtijeva posebnu pozornost zbog znacajne prosjecne starosti zgrade, potrebe za odrzavanjem, a posebno zbog njihova utjecaja na zdravlje i dobrobit njihovih korisnika, koji su uglavnom djeca. Povijesnoj analizi izgradnje objekata predskolskog odgoja u Jugoslaviji pristupa se u kontekstu masovne poslijeratne stambene izgradnje, uz istovremenu izgradnju vrtica u brojnim gradovima bivse drzave. Poslijeratna stambena politika bivse Jugoslavije bila je orijentirana na industrijalizaciju gradevinskog sektora i poboljsanje kvalitete prefabricirane gradnje, sto je takoder imalo utjecaja na izgradnju objekata za predskolski odgoj. Kao rezultat toga mnoge su postojece zgrade projektirane i izgradene koristenjem prefabriciranih graditeljskih sustava. Vecina vrtica izgradenih prije primjene strozih propisa o energetskoj ucinkovitosti zgrada na podrucju bivse Jugoslavije zahtijeva energetski ucinkovitu obnovu. Proces energetske obnove slozen je postupak koji vodi k boljem arhitektonskom projektiranju, tj. performansi zgrade, a to je povezano s modernim nacinima koristenja vrtica. Ipak, pretpostavlja se da ce energetski ucinkovita obnova rezultirati boljim energetskim performansama zgrada i povecanom unutarnjom udobnoscu. Na zalost, praksa dokazuje suprotno jer brojne obnovljene zgrade imaju nepravilnu ventilaciju, sto ima za posljedicu losu kvalitetu zraka i neadekvatnu toplinsku udobnost. Svrha je ovoga istrazivanja procijeniti kvalitetu zraka u unutrasnjosti zgrade i toplinsku udobnost u dvjema prostorijama odabrane betonske zgrade vrtica, izgradene 1980. godine u Sloveniji. Djelomicna energetski ucinkovita obnova zgrade ukljucivala je zamjenu prozora u polovici svih prostorija, tj. ugradnju novih prozora s dvostrukim ostakljenjem s PVC (polivinilkloridnim) okvirima, dok je druga polovica prostorija sacuvala izvorne drvene okvire. Cilj je istrazivanja bio analizirati parametre toplinske udobnosti i kvalitete zraka u zatvorenom, i to u prostorijama s instaliranim novim prozorima, ali i u prostorijama s izvornim prozorima. Analiza obuhvaca tipoloske, arhitektonske i povijesne analiticke aspekte zgrade zajedno s procjenom individualne toplinske udobnosti i parametara kakvoce zraka u zatvorenom prostoru na temelju rezultata dobivenih mjerenjima na licu mjesta u dvjema prostorijama vrtica. Povijesnoj analizi izgradnje objekata za predskolski odgoj pristupilo se u kontekstu masovne stambene izgradnje u bivsoj Jugoslaviji. Eksperimentalna analiza obuhvatila je in situ kontinuirana mjerenja individualne toplinske udobnosti i parametara kvalitete zraka u zatvorenom. U podrucju toplinske udobnosti provedenimje mjerenjima ispitivana temperatura zraka u zatvorenom Tai [C[degrees]] i relativna vlaznost zraka u zatvorenom RHai [%]. Izmjereni pokazatelj kakvoce zraka u zatvorenom bio je koncentracija C[O.sub.2] [ppm]. Mjerenja na licu mjesta (in situ) provedena u betonskoj zgradi vrtica pokazuju da je prosjecna koncentracija C[O.sub.2] zabiljezena tijekom razdoblja koristenja u prostoriji s novim prozorima (B) bila za trecinu veca nego u prostoriji sa starim drvenim prozorima. Djeca u prostoriji sa zamijenjenim prozorima (B) gotovo su stalno izlozena visokoj koncentraciji C[O.sub.2] (ZIOOO ppm). Stovise, djeca su cesto izlozena znacajno povecanoj koncentraciji C[O.sub.2] ([greater than or equal to]1500 ppm) koja je prisutna u duzim vremenskim intervalima. Takvi vremenski razmaci, u odnosu na prostoriju s izvornim prozorima (A), trajali su najvise sat vremena, tj. do sljedeceg intervala provjetravanja i nisu svakodnevno biljezeni. Prosjecno je unutarnja temperatura zraka tijekom vremena koristenja bila niza u prostoriji B (21,3 [degrees]C), gdje je zamjena prozora bila posljedica zelje za povecanjem temperature u prostoriji. Moze se zakljuciti da je prostorija sa starim drvenim prozorima (A) imala povisenu temperaturu zraka u zatvorenom prostoru (22,2 [degrees]C) zbog dodatnih cimbenika, ali ponajprije zbog svoje juzne orijentacije. U cjelini, zabiljezena temperatura zraka u zatvorenom u objema prostorijama kretala se unutar odgovarajuceg raspona. Relativna vlaznost zraka zabiljezena tijekom radnog vremena u prostoriji s novim prozorima (B) pokazala je u prosjeku 37,4%, s time da su vrijednosti uglavnom bile unutar zadovoljavajuceg raspona. Medutim, prostorija s izvornim drvenim prozorima (A) pokazala se susom, s prosjecnom zabiljezenom vrijednoscu od 28,7%, sto je ispod donje preporucene granice. Vazna smjernica u vezi sa zamjenom prozora i energetski ucinkovitim odrzavanjem zgrada jest praksa redovitog provjetravanja kako bi se omogucilo zdravo unutarnje okruzenje. Zracna nepropusnost zgrade nakon energetski ucinkovite obnove uglavnom je znatno poboljsana, sto znaci da je dotok svjezega zraka moguc samo ventilacijom (prirodnom, otvaranjem prozora ili mehanickom) koja je potrebna da bi se osigurala odgovarajuca kvaliteta zraka u zatvorenom. Kako bi se sprijecile negativne posljedice energetski ucinkovite obnove zgrada koje se vide u pogorsanoj kvaliteti zraka u zatvorenom i toplinskoj udobnosti, osobito je vazno da korisnici i odgovorne strane budu svjesni promjena do kojih dovode takve djelomicne ili cjelovite mjere energetske ucinkovitosti obnove, te da razumiju kako se koristi obnovljena zgrada. Rezultati ovoga istrazivanja mogu se primijeniti na velik broj vrtica i drugih zgrada na Balkanu. U skladu s time, ovi rezultati mogu posluziti kao smjernice strucnjacima, ali i drugima (npr. ravnateljima, odgovornim pojedincima ili timovima u razlicitim institucijama ili opcinama). Usto, oni ce biti od koristi pri planiranju obnove zgrada na teritoriju bivse Jugoslavije i odrzavanju vec obnovljenih zgrada.