Details

Autor(en) / Beteiligte

• Sindicic, Magda
• Gomercic, Tomislav
• Galov, Ana
• Arbanasic, Haidi
• Kusak, Josip
• Slavica, Alen
• Huber, Duro

Titel

Mitochondrial DNA control region as a tool for species identification and distinction between wolves and dogs from Croatia/Upotreba kontrolne regije mitohondrijske DNA za identifikaciju vrsta i razlikovanje vuka i psa iz Hrvatske

Ist Teil von

• Veterinarski arhiv, 2011-03, Vol.81 (2), p.249

Ort / Verlag

Sveuciliste U Zagrebu

Erscheinungsjahr

2011

Quelle

EZB Electronic Journals Library

Beschreibungen/Notizen

• Dogs worldwide share a single genetic origin from Asian wolves. While dog and wolf lineages are difficult to separate in terms of nuclear genes, mitochondrial lineages are clearly distinguishable for the two species, offering a good opportunity to evaluate the differences between them. Species identification from DNA is an important tool for wolf conservation in Croatia, and wolf--dog differentiation is necessary for forensic cases, wildlife management and scientific research. The goal of this paper was to provide a data set on Croatian dog and wolf mitochondrial DNA control region sequences, and to research if these sequences can be used as a reference for species identification. We analyzed 281 base pair sequences of the mitochondrial DNA (mtDNA) control region of 20 mixed breed dog blood samples, 91 grey wolf muscle samples and two muscle samples of wolf-like animals. We identified 12 dog and 4 wolf mtDNA control region haplotypes. None of the haplotypes were shared, confirming that mtDNA control region haplotypes can be used to discriminate between Croatian wolves and dogs, and to confirm the maternal ancestry of putative hybrids. The sequences of the two wolf-like animals clearly grouped into a dog cluster. Key words: dog, Canis lupus familiaris, wolf, Canis lupus, mitochondrial DNA, control region Psi diljem svijeta imaju jedinstveno genetsko podrijetlo od azijskih vukova. Dokje vukove i pse tesko razlikovati na temelju jezgrenih gena, mitohondrijska DNA jasno se razlikuje sto daje dobru mogucnost za istrazivanje razlika izmedu tih dviju vrsta. Identifikacija vrste na temelju DNA vazan je alat za zastitu vuka u Hrvatskoj, a razlikovanje izmedu vuka i psa prijeko je potrebno u forenzickim slucajevima, upravljanju divljim zivotinjama i u znanstvenim istrazivanjima. Cilj ovoga rrada bio je dobiti podatke o sekvencijama mitohodrijske DNA vuka i psa iz Hrvatske te istrziti da li se te sekvencije mogu upotrijebiiti kao referencija za razlikovanje vrsta. Analizirali smo sekvenciju kontrolne regije mitohondrijske DNA dugu 281 parova baza izdvojenu iz 20 uzoraka krvi pasa mjesanaca, 91 uzorka misica sivoga vuka i dva uzorka misica zivotinja slicnih vuku. Pronasli smo 12 psecih i 4 vucja haplotipa kontrolnoga podrucja. Nijedan od haplotipova nije bio zajednicki psima i vukovima, potvrdujci da se kontrolno podrucje mitohondrijske DNA moze mabiti za razlikovanje pasa i vukova, te za odredivanje majcinskih predaka mogucih hibrida. Sekvencije dviju zivotinja slicnih vuku jasno su pripadale psima. Kljucne rijeci: pas, Canis lupus familiaris, vuk, Canis lupus, mitohondrijska DNA, kontrolno podrucje